
I la tatou faʻamatalaina le tulaʻi mai o ki telefoni feaveaʻi, lea na faʻatonutonuina i le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga. O le taimi lenei matou te fia talanoa e uiga i le auala na atiaʻe ai e saienitisi ma inisinia ia taʻavale faʻasalalau i le muamua - ua galo nei - faʻatupuina o komepiuta numera.
Relay i lona tumutumu
Afai e te manatua, o le faʻaogaina o le faʻaogaina o loʻo faʻavae i luga o se mataupu faavae faigofie: o le electromagnet e faʻaaogaina se ki uʻamea. O le manatu o le relay na tutoʻatasi na tuʻuina atu e le tele o tagata natura ma tagata fai pisinisi i pisinisi telefoni i le 1830s. Ma, i le ogatotonu o le XNUMX seneturi, na faʻaliliuina e le au suʻesuʻe ma enisinia faʻasalalauga i se vaega faʻatuatuaina ma le manaʻomia o fesoʻotaiga telekalafi. O le vaega lea na o'o atu ai le ola o le fa'ailoga i lona tumutumuga: na fa'aitiiti, ma o augatupulaga o inisinia na faia le tele o mamanu a'o a'oa'oina aloa'ia i le matematika ma le fisiki.
I le amataga o le 1870 seneturi, e le gata o faiga faʻafesoʻotaʻi otometi, ae faʻapea foʻi ma toetoe lava o masini fesoʻotaʻiga telefoni e iai se ituaiga o faʻasalalauga. O se tasi o faʻaoga muamua i fesoʻotaʻiga telefoni na amata mai i le XNUMXs, i laupapa faʻaoga tusi lesona. Ina ua liliu e le tagata fai saofaga le au telefoni (u'u maneta), na auina atu se faailo i le fesuiaiga o telefoni, ma ki ai le blender. O le palanikeke o se ta'avale lea, pe a fa'aosoina, e pa'u ai se u'amea u'amea i luga o le kesi sui o le telefoni, e fa'ailoa mai ai se vala'au o'o mai. Ona faʻapipiʻi lea e le tamaʻitaʻi faʻatautaia le palaka i totonu o le fesoʻotaʻiga, ua toe faʻafou le relay, ona mafai ai lea ona toe sii i luga le lau, lea na taofia i lenei tulaga e le electromagnet.
E oo atu i le 1924, na tusia ai e ni inisinia Bell se toʻalua, o le fefaʻatauaʻiga masani o telefoni feaveaʻi e tusa ma le 10 tagata fai saofaga. O ana mea faigaluega sa i ai le 40-65 afe relays, o lona malosi atoa o le maneta na "lava e siitia ai le 10 tone." I fefaʻatauaʻiga telefoni tele ma sui masini, o nei uiga na faʻateleina i le lua. E tele miliona o feso'ota'iga na fa'aogaina i totonu o le telefoni a Amerika, ma o le numera na fa'ateleina pea a'o fa'aogaina telefoni feavea'i. E tasi le feso'ota'iga telefoni e mafai ona 'au'auna mai i nai fa'aselau e o'o atu i le selau, e fa'atatau i le numera ma meafaigaluega o fefa'ataua'iga telefoni e aofia ai.
O falegaosi oloa a Western Electric, o se kamupani gaosi oloa a le Bell Corporation, na gaosia ai le tele o laina. Ua faia e Inisinia le tele o suiga e ono matau'a ai le au faifa'ato'aga ta'ifau po'o leoleo lupe i lenei eseesega. O le saoasaoa o le faagaoioiga ma le maaleale o le relay sa sili ona lelei, ma sa faaitiitia le fua. I le 1921, na gaosia ai e le Western Electric le toeitiiti 5 miliona faʻasalalauga o le selau ituaiga faʻavae. O le mea sili ona ta'uta'ua o le Type E universal relay, ose masini mafolafola, toetoe lava fa'afa'afafa'ato'a e mamafa le tele o sefulu kalama. Mo le tele o vaega, na faia mai vaega uʻamea faʻamaufaʻailogaina, o lona uiga na faʻatekonolosi i le gaosiga. O le fale na puipuia ai fesoʻotaʻiga mai le pefu ma faʻaosoina galu mai masini tuaoi: e masani ona faʻapipiʻi faʻatasi le tasi ma le isi, i fata ma le selau ma le afe o faʻasalalauga. E tusa ma le 3 ituaiga E eseese na atiaʻe, taʻitasi ma faʻasologa eseese ma fesoʻotaʻiga.
E le'i umi ae amata ona fa'aogaina nei ta'avale i suiga sili ona lavelave.
Faamaopoopo commutator
I le 1910, na maua ai e Gotthilf Betulander, o se inisinia i le Royal Telegrafverket, le faalapotopotoga a le setete na pulea le tele o maketi telefoni a Suetena (mo le tele o tausaga, toetoe lava o na mea uma), sa i ai se manatu. Na ia talitonu e mafai ona ia faʻaleleia atili le faʻaogaina o galuega a Telegrafverket e ala i le fausiaina o faiga faʻafesoʻotaʻi otometi e faʻavae atoa i luga o relays. E sili atu le saʻo, i luga o matrices relay: grids o uamea e fesoʻotaʻi i laina telefoni, faʻatasi ai ma relay i fetaulaiga o laʻau. O ia ki e tatau ona vave, sili atu ona faʻatuatuaina, ma faigofie ona tausia nai lo faiga faʻavae i luga o fesoʻotaʻiga faʻaseʻe pe feʻaveaʻi.
E le gata i lea, na sau Betulander ma le manatu e mafai ona vavaeeseina le filifiliga ma le fesoʻotaʻiga vaega o le faiga i totonu o taʻaloga taʻavale tutoatasi. Ma o le vaega o totoe o le faiga e tatau ona faʻaaogaina naʻo le faʻavaeina o se ala leo, ona faʻasaʻolotoina lea e taulimaina se isi valaau. O lona uiga, na sau Betulander ma se manatu na mulimuli ane taʻua o le "pulea masani".
Na ia taʻua le matagaluega o loʻo teuina le numera o le telefoni o le "recorder" (o le isi faaupuga o le resitala). Ma o le matagaluega e maua ma "faailoga" se fesoʻotaʻiga avanoa i le faasologa e taʻua o se "faailoga." Na pateni e le tusitala lana faiga. O nisi o ia nofoaga na fa'aalia i Stockholm ma Lonetona. Ma i le 1918, na aʻoaʻo ai Betulander e uiga i se faʻafouga a Amerika: o le ki faʻamaopoopo, na faia e le inisinia Bell John Reynolds i le lima tausaga talu ai. O lenei ki e talitutusa lava ma le mamanu a Betulander, ae na faʻaaogaina n+m ta'avale tautua n+m matrix nodes, lea na sili atu ona faigofie mo le faʻalauteleina o fefaʻatauaiga telefoni. A fai se feso'ota'iga, o le pa o lo'o uuina na pipii le manoa piano "tamatamailima" ma o le pa filifilia na alu i luga o le matrix e fa'afeso'ota'i i se isi vala'au. O le tausaga na sosoo ai, na tuʻufaʻatasia ai e Betulander lenei manatu i lana mamanu suiga.
Ae o le tele o inisinia na manatu o le foafoaga a Betulander e ese ma e le talafeagai. Ina ua oo i le taimi e filifili ai se faiga fesuiai e otometi ai fesoʻotaʻiga o taulaga tetele a Suetena, na filifilia e Telegrafverket se mamanu na fausia e Ericsson. Sa fa'aaogaina na'o fa'atauga telefoni laiti i nu'u maotua: o fa'a'avega e sili atu ona fa'atuatuaina nai lo le fa'aogaina o masini afi a Ericsson ma e le'i mana'omia ai ni fa'ainisinia fa'aleleia i fefa'ataua'iga ta'itasi.
Peitaʻi, e ese le manatu o inisinia telefoni a Amerika i lenei mataupu. I le 1930, na o mai ai tagata tomai faapitoa a Bell Labs i Suetena ma sa "matua faagaeetia i vaega o le faʻaogaina o le module sui." Ina ua toe foi mai Amerika, sa vave ona latou galulue i luga o le mea na taʻua o le Numera 1 coordinate system, e sui ai sui o le panel i aai tetele. E oo atu i le 1938, e lua na faiga na faʻapipiʻiina i Niu Ioka. E le'i umi ae avea i latou ma meafaigaluega masani mo fefa'ataua'iga telefoni i le taulaga, se'ia o'o ina suia e ki fa'aeletonika i le silia ma le 30 tausaga mulimuli ane.
O le vaega pito sili ona manaia o le X-Switch Numera 1 o se faʻailoga fou, sili atu ona faigata na atiaʻe i Bell. Na faʻamoemoe e suʻe se auala e leai se totogi mai le tagata valaʻau i le tagata e valaʻaulia e ala i le tele o faʻaogaina modules e fesoʻotaʻi le tasi i le isi, ma faʻatupuina ai se fesoʻotaʻiga telefoni. E tatau fo'i ona fa'ata'ita'i e le fa'ailoga so'otaga ta'itasi mo le tulaga sa'oloto/pisi. O lenei mea na manaʻomia ai le faʻaogaina o le faʻatatau o tuutuuga. E pei ona tusia e le tusitala o Robert Chapuis:
O le filifiliga e fa'atatau ona o se feso'ota'iga saoloto e na'o le tu'uina atu pe afai e maua ai le avanoa i se fa'asologa o lo'o i ai se feso'ota'iga saoloto i le isi la'asaga e fai ma ana galuega. Afai o le tele o seti o fesoʻotaʻiga e faʻamalieina tulaga manaʻomia, ona filifilia lea e le "faʻailoga faʻapitoa" se tasi o fesoʻotaʻiga [o loʻo iai] ...
O le ki fa'amaopoopo o se fa'ata'ita'iga sili lea o le fa'a'ese'esega o manatu fa'atekonolosi. Na faia e Betulander lana kisi uma-relay, ona faʻaleleia lea i le Reynolds switching matrix ma faʻamaonia le faʻatinoga o le mamanu na maua. O le au inisinia a le AT&T na mulimuli ane toe faʻafouina lenei suiga faʻapipiʻi, faʻaleleia, ma fausia le Coordinate System Nu.
Galuega fa'a-matematika
Ina ia malamalama pe faʻapefea ma pe aisea na fesoasoani ai relays ma o latou tausoga faʻaeletoroni e faʻafouina le komipiuta, matou te manaʻomia se faʻamatalaga puupuu i le lalolagi o faʻamaumauga. A maeʻa, o le a faʻaalia manino pe aisea na i ai se manaʻoga natia mo le faʻaleleia o faiga faʻakomepiuta.
E oo atu i le amataga o le senituri lona 20, o le faiga atoa o le faasaienisi ma inisinia i ona po nei na faavae i luga o le galuega a le faitau afe o tagata o loo faia le fuafuaina o le matematika. Sa valaauina i latou komepiuta (komepiuta) [Ina ia aloese mai le fenumiai, o le a faaaogaina le faaupuga i le tusitusiga atoa komepiuta. — Manatua. auala]. I tua i le 1820s, na faia ai e Charles Babbage (e ui lava o ana meafaigaluega sa i ai ni manatu muamua). O lana galuega autu o le otometi le fausiaina o laulau numera, mo se faʻataʻitaʻiga mo le faʻataʻitaʻiga (faʻatulagaina o galuega faʻatatau i polynomial approximations i 0 tikeri, 0,01 tikeri, 0,02 tikeri, ma isi). Sa i ai foʻi se manaʻoga tele mo faʻatusatusaga o le matematika i suʻesuʻega o le vateatea: sa manaʻomia le faʻatinoina o taunuʻuga mataʻutia o suʻesuʻega telescopic i vaega faʻamautu o le lalolagi selesitila (faʻalagolago i le taimi ma le aso o faʻamatalaga) poʻo le fuafuaina o taamilosaga o mea fou (mo se faʻataʻitaʻiga, kometa a Halley).
Talu mai le taimi o Babbage, o le manaʻomia mo masini komepiuta ua faʻateleina le tele o taimi. E mana'omia e kamupani eletise le malamalama i le amio a le fa'aogaina o le eletise i tua ma fa'alavelave fa'aletonu. O fana u'amea Bessemer, e mafai ona togiina atigi i luga o le tafailagi (ma o le mea lea, faʻafetai i le mataʻituina saʻo o le sini, e leʻi toe faʻamoemoeina), e manaʻomia ai le faʻateleina o laulau ballistic. O mea faigaluega fa'afuainumera fou e aofia ai le tele o fa'atusatusaga fa'a-matematika (e pei o le faiga o sikuea aupito itiiti) na fa'ateleina le fa'aogaina i le faasaienisi ma le fa'atupulaia o meafaigaluega a le malo. O matagaluega faakomepiuta na aliaʻe i iunivesite, lala sooupu a le malo, ma faʻalapotopotoga faʻapisinisi, lea e masani ona faʻafaigaluegaina tamaitai.
E na'o masini fa'ainisinia na fa'afaigofieina le fa'afitauli o fa'atatau, ae le'i fo'ia. Na faatelevaveina e le calculators galuega fa'atatau, ae so'o se fa'afitauli faigata fa'asaienisi po'o fa'ainisinia e mana'omia ai le fiaselau po'o le afe o fa'agaioiga, o ia mea ta'itasi e tatau i le calculator (tagata) ona fa'atino ma le lima, fa'amaumau ma le fa'aeteete i'uga vaeluaga.
E tele mea na mafua ai le tulaʻi mai o auala fou i le faʻafitauli o faʻatusatusaga o le matematika. O saienitisi talavou ma inisinia, oe na fuafuaina ma le tiga a latou galuega i le po, na mananao e malolo o latou lima ma mata. Na faʻamalosia pule o le poloketi e faʻaalu le tele ma le tele o tupe mo totogi o le tele o komepiuta, aemaise lava ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi. Mulimuli ane, o le tele o faʻafitauli faʻasaienisi ma faʻainisinia sa faigata ona faʻatatau i lima. O nei mea uma na mafua ai le fausiaina o se faasologa o komepiuta, o galuega na faia i lalo o le taitaiga a Vannevar Bush, o se inisinia eletise i le Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Su'esu'e eseese
Seʻia oʻo mai i lenei taimi, o le talafaasolopito e masani lava ona le faʻapitoa, ae o lenei o le a amata ona tatou talanoa atili e uiga i tagata patino. O le ta'uta'ua na pasi atu i tagata na faia le suiga o le laulau, Type E relay ma fa'ailoga fa'amaufa'ailoga. E o'o lava i tala fa'asolopito na ola mai e uiga ia i latou. Pau lava le fa'amaoniga fa'alaua'itele o latou olaga o toega o mea'ai o masini na latou faia.
Ua mafai nei ona tatou maua se malamalama loloto atu i tagata ma o latou taimi ua tuanai. Ae o le a tatou le toe feiloaʻi ma i latou na galulue malosi i totonu o fale ma aʻoga i le fale - Morse ma Vail, Bell ma Watson. E oo atu i le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, ua toeitiiti lava uma le vaitau o tagata suʻesuʻe totoa. O Thomas Edison e mafai ona taʻua o se tagata fesuiaʻi: i le amataga o lana galuega o ia o se tagata suʻesuʻe faʻafaigaluegaina, ma i le faaiuga na avea ai o ia ma pule o se "falegaosimea fou". I lena taimi, o le atinaʻeina o tekinolosi fou e sili ona lauiloa ua avea ma faʻalapotopotoga o faʻalapotopotoga-iunivesite, matagaluega suʻesuʻe faʻapisinisi, fale suʻesuʻe a le malo. O tagata o le a tatou talanoa i ai i lenei vaega sa auai i ia faalapotopotoga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, Vannevar Bush. Na taunuu i le MIT i le 1919, ina ua 29 ona tausaga. I le silia teisi atu ma le 20 tausaga mulimuli ane, o ia o se tasi o tagata na faatosinaina le auai o le Iunaite Setete i le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma fesoasoani i le faateleina o tupe a le malo, lea na suia ai e faavavau le sootaga i le va o le malo, aʻoga, ma le atinaʻeina o saienisi ma tekinolosi. Ae mo faamoemoega o lenei tusiga, matou te fiafia i se faasologa o masini na atiina ae i le fale suesue a Bush mai le ogatotonu o le 1920s ma sa faamoemoe e foia le faafitauli o le fuafuaina o le matematika.
O le MIT, lea e leʻi leva ona siitia mai Boston tutotonu i le vaitafe o Charles River i Cambridge, sa vavalalata vavalalata ma manaʻoga o pisinisi. O Bush lava ia, i le faaopoopo atu i lana polofesa, sa i ai ni mea tau tupe i le tele o pisinisi i le eletise. O lea e le o se mea e ofo ai o le faʻafitauli na taʻitaʻia ai Busch ma ana tamaiti aʻoga e galulue i luga o le masini komepiuta fou na afua mai i le alamanuia malosi: faʻataʻitaʻiina le amio o laina faʻasalalau i lalo o tulaga maualuga o uta. E manino lava, e na'o le tasi lenei o le tele o fa'aogaina o komepiuta: fa'agata fa'atusatusaga o le matematika na faia i so'o se mea.
Na muamua fausia e Busch ma ana paaga ni masini se lua e taʻua o oloa integraphs. Ae o le masini MIT sili ona lauiloa ma manuia o le isi - su'esu'e eseese, faamaeaina i le 1931. Na ia foia faafitauli i le felauaiga o le eletise, fuafuaina le taamilosaga o electrons, o le ala o le radiation cosmic i le lalolagi maneta, ma sili atu. O tagata suʻesuʻe i le lalolagi atoa, o loʻo manaʻomia le mana faʻapipiʻi, na faia le tele o kopi ma fesuiaiga o le suʻesuʻega eseese i le 1930s. O nisi e mai Meccano (o le faʻaPeretania tutusa o seti faufale a tamaiti Amerika o le faʻailoga ).
O se su'esu'ega fa'apitoa o se komepiuta analog. O galuega fa'a-matematika na fa'atatauina e fa'aaoga ai u'amea fe'avea'i, o le saosaoa o le ta'amilosaga o ia mea ta'itasi e atagia mai ai le tau aofa'i. Na ave e le afi se tootoo tutoʻatasi - o se fesuiaiga (e masani ona faʻatusalia ai le taimi), lea, i le isi itu, faʻaliliuina isi tootoo (eseese eseesega fesuiaiga) e ala i fesoʻotaʻiga faʻainisinia, ma o se galuega na fuafuaina e faʻavae i luga o le saoasaoa o le suiga. O faʻaiʻuga o faʻatusatusaga na tusia i luga o pepa i foliga o pupuni. O vaega pito sili ona taua o le tuʻufaʻatasia - uili e taamilo e pei o tisiki. E mafai e tagata tu'ufa'atasi ona fa'atatauina le fa'atasiga o se pi'o e aunoa ma le fa'avasegaina o le tusi lesona.

Su'esu'e eseese. Module faʻatasi - faʻatasi ai ma se tapuni faʻapipiʻi, i le itu o le faamalama o loʻo i ai laulau ma faʻaiʻuga o faʻatusatusaga, ma i le ogatotonu - o se seti o laʻau komepiuta.
E leai se vaega o le su'esu'e o lo'o i ai fa'asolo fa'asolo po'o so'o se ki fa'atekinolosi. Aisea la tatou te talanoa ai e uiga i lenei masini? O le tali tulaga fa taavale a le aiga.
I le amataga o le 1930s, na amata ai e Bush le faauo i le Rockefeller Foundation e maua ai tupe mo le atinaʻeina atili o le suʻega. O Warren Weaver, o le fa'auluuluga o le fa'asaienisi faanatura, sa le'i talitonu muamua. O le inisinia e le o lana vaega o tomai. Ae na ta'ua e Busch le gafatia e le gata o lana masini mo fa'aoga fa'asaienisi-aemaise i le biology o le matematika, le galuega fagafao a Weaver. Na folafola foi e Bush le tele o faʻaleleia atili i le suʻega, e aofia ai "le mafai ona vave fesuiaʻi le suʻega mai le tasi faʻafitauli i le isi, e pei o se telefoni feaveaʻi." I le 1936, na tauia ai ana taumafaiga i se fesoasoani e $85 mo le fausiaina o se masini fou, lea na taʻua mulimuli ane o le Rockefeller Differential Analyzer.
I le avea ai o se komepiuta aoga, o lenei suʻesuʻega e leʻo se faʻalavelave sili. Bush, o le na avea ma sui peresitene o le MIT ma le pule o inisinia, e le mafai ona tuuina atu le tele o le taimi i le faatonutonuina o le atinae. O le mea moni, e leʻi umi ae alu ese, ma avea ma taʻitaʻifono o le Carnegie Institution i Uosigitone. Na lagona e Bush ua lata mai le taua, ma sa ia te ia le tele o manatu faasaienisi ma pisinisi e mafai ona fesoasoani i manaoga o le militeli. O lona uiga, sa ia manao e latalata atili atu i le ogatotonu o le mana, lea e mafai ona sili atu ona faatosinaina le foia o nisi o mataupu.
I le taimi lava e tasi, o faʻafitauli faʻapitoa na faʻatonuina e le mamanu fou na foia e le aufaigaluega fale suʻesuʻe, ma e leʻi umi ae amata ona faʻafefe e galulue i faʻafitauli a le militeri. O le masini Rockefeller na maeʻa i le 1942. Na iloa e le militeri e aoga mo le gaosiga i-laina o laulau ballistic mo fana. Ae e leʻi umi ae faʻaumatia lenei masini numera komipiuta-e fa'atusaina numera e le o ni aofa'i fa'aletino, ae fa'apitoa, fa'aaoga tulaga sui. E naʻo le mea na tupu o le Rockefeller analyzer lava ia na faʻaaogaina le tele o suiga tutusa, e aofia ai taʻavale faʻasalalau.
Shannon
I le 1936, na o le 20 tausaga o Claude Shannon, ae ua uma ona faauu mai le Iunivesite o Michigan ma se faailoga o le tagata malaga i le inisinia eletise ma le matematika. Na aumai o ia i le MIT e se pepa fa'amau fa'amau i luga o le laupapa puletini. Vannevar Bush sa su'e se fesoasoani fou e galue i le su'esu'ega fa'avasega. Na tuʻuina atu e Shannon lana talosaga e aunoa ma se faʻatuai ma e leʻi umi ae galue i ni faʻafitauli fou aʻo leʻi amataina le masini fou.
O Shannon e leai se mea e pei o Bush. E le o ia o se tagata fai pisinisi, po o se faufale emepaea faaleaoaoga, po o se pule. I lona olaga atoa sa ia fiafia i taaloga, paso ma faafiafiaga: chess, juggling, mazes, cryptograms. E pei o le tele o alii o lona vaitaimi, i le taimi o le taua, sa tuuto atu e Shannon ia lava i pisinisi ogaoga: sa ia umia se tulaga i Bell Labs i lalo o se konekarate a le malo, lea na puipuia ai lona tino vaivai mai le faʻauluina o le militeli. O ana suʻesuʻega i le puleaina o le afi ma le faʻataʻitaʻiga i lenei vaitau na taʻitaʻia ai i galuega faʻapitoa i faʻamatalaga faʻamatalaga (lea o le a tatou le paʻi i ai). I le vaitau o le 1950, ina ua mou atu le taua ma ona taunuuga, na toe foi Shannon i le faiaoga i le MIT, ma faʻaalu lona taimi avanoa i faʻasalalauga: o se calculator e galue faʻatasi ma numera Roma; o se masini, ina ua ki, sa sau se lima masini ma tape le masini.
O le fausaga o le masini Rockefeller na feagai ma Shannon e tutusa lelei ma le 1931 suʻesuʻe, ae na fausia mai vaega tino eseese. Na iloa e Busch o laʻau ma masini faʻainisinia i masini tuai na faʻaitiitia ai le lelei o lo latou faʻaogaina: e faʻatino ai faʻatusatusaga, e tatau ona faʻatulagaina le masini, lea e manaʻomia ai le tele o tagata-itula faigaluega e le au inisinia tomai.
Ua leiloa e le tagata su'esu'e fou lenei fa'aletonu. O lona mamanu e leʻi faʻavae i luga o se laulau faʻatasi ai ma laʻau, ae i luga o le koluse-disc commutator, o se faʻataʻitaʻiga faʻasili na foaʻi mai e Bell Labs. Nai lo le fa'aliliuina atu o le malosi mai le fa'atotonugalemu, o vaega ta'itasi ta'itasi sa fa'atūto'atasi e se afi eletise. Ina ia faʻapipiʻi le masini e foia ai se faʻafitauli fou, na lava le naʻo le faʻapipiʻiina o relays i le matrix coordinate e faʻafesoʻotaʻi le au tuʻufaʻatasia i le faasologa manaʻomia. O se tagata faitau lipine tu'i (na nono mai se isi masini feso'ota'iga, le lola teletype) na faitau le fa'atulagaina o le masini, ma o se ta'amilosaga e fa'aliliu na fa'aliliuina le fa'ailo mai le lipine i fa'ailo fa'atonu mo le matrix—e pei lava o le fa'atulagaina o se faasologa o telefoni i le va o integrators.
O le masini fou e le gata e sili atu le vave ma faigofie ona faʻatutuina, ae sa sili atu ona vave ma sili atu le saʻo nai lo le muamua. E mafai ona ia foia ni faafitauli faigata. I aso nei atonu o lenei komepiuta e mafai ona manatu muamua, e oo lava i le soona fai, ae i lena taimi na foliga mai i tagata matau o se atamai tele - pe mataʻutia - i le galuega:
O le mea moni, o se masini math. O se masini eletise eletise ua mamanuina e le gata e faamama ai le faiʻai o le tagata mai le mamafa o le faʻatusatusaina ma le auʻiliʻiliga, ae ia osofaʻia faʻafitauli o le matematika e le mafai ona foia e le mafaufau ma foia.
Sa taulai atu Shannon i le faaliliuina o faamatalaga mai le lipine pepa i faatonuga mo le "fai'ai," ma o le matagaluega e feavea'i e nafa ma lea taotoga. Na ia matauina le fesoʻotaʻiga i le va o le fausaga o le matagaluega ma le faʻatulagaina o le matematika o le Boolean algebra, lea na ia aʻoga i le aʻoga faʻauʻu i Michigan. Ole algebra lea e iai ona operand MONI ma LE SESE, ma e fa'afoe - MA, PE, LEAI ma isi. Algebra e fetaui ma fa'amatalaga talafeagai.
Ina ua uma le faʻaaluina o le taumafanafana o le 1937 galue i Bell Labs i Manhattan (o se nofoaga lelei e mafaufau ai e uiga i taʻaloga taʻavale), na tusia e Shannon le suʻesuʻega a lona matai ua faʻaigoaina "A Symbolic Analysis of Relay and Switching Circuits." Faatasi ai ma le galuega a Alan Turing i le tausaga na muamua atu, o le suʻesuʻega a Shannon na fausia ai le faavae o le saienisi komepiuta.

I le vaitau o le 1940 ma le 1950, na fausia ai e Shannon le tele o masini komepiuta: o le THROBAC Roman calculator, se masini fa'ai'uga ta'aloga, ma Theseus, o se labyrinth lea na fa'agaoioi ai se isumu eletise (ata)
Na iloa e Shannon e mafai ona fa'aliliu sa'o fa'ainisinia se faiga o fa'atusa fa'atatau i se ta'amilosaga fa'aletino o sui o feso'ota'iga. Na ia faaiuina: "Toeitiiti lava o soʻo se taotoga e mafai ona faʻamatalaina i se numera faʻatapulaʻa o laasaga e faʻaaoga ai upu AFAI, MA, POO ma isi mea, e mafai ona fa'atinoina otometi i le fa'aaogaina o se fa'asolo.” Mo se fa'ata'ita'iga, e lua feso'ota'iga ki fa'atonu e feso'ota'i fa'asologa fa'asologa e fa'atatau И: O le a tafe atu le taimi nei i le uaea autu pe a faʻagaoioia uma eletise e tapuni ai ki. I le taimi lava e tasi, e lua relay e fesoʻotaʻi i foliga tutusa Pe: O loʻo tafe nei i totonu o le matagaluega autu, faʻagaoioia e se tasi o electromagnets. O le gaioiga o sea fa'asologa fa'atatau e mafai, i le isi itu, ona pulea le electromagnets o isi relays e maua ai galuega fa'aoga sili ona faigata e pei o (A И B) poʻo (C И G).
Na faaiuina e Shannon lana faʻasalalauga i se faʻaopoopoga o loʻo i ai ni faʻataʻitaʻiga o taʻaloga na faia e faʻaaoga ai lana metotia. Talu ai o le faagaioiina o le algebra Boolean e tutusa lelei lava ma le fa'asologa o numera i le binary (e pei o le fa'aogaina o numera binary), na ia fa'aalia ai le auala e mafai ai ona fa'apipi'i se fa'aulu i totonu o se "fa'aopoopo eletise i le fa'aopoopo"—matou te ta'ua o le fa'aopoopo binary. I ni nai masina mulimuli ane, na fausia ai e se tasi o saienitisi Bell Labs se mea faaopoopo i luga o lana laulau umukuka.
Stibitz
O George Stibitz, o se tagata suʻesuʻe i le matagaluega o le matematika i le ofisa autu o Bell Labs i Manhattan, na aumaia i le fale se seti uiga ese o meafaigaluega i le afiafi pogisa o Novema i le 1937. Sel maa mago, moli laiti e lua mo panele o meafaigaluega, ma ni fa'alava mafolafola Type U o lo'o maua i totonu o se kalone lapisi. I le faʻaopoopoina o ni nai uaea ma nisi mea leaga, na ia faʻapipiʻiina ai se masini e mafai ona faʻaopoopoina numera lua numera tasi-numera (faʻatusalia e le i ai poʻo le leai o se voluma faʻapipiʻi) ma gaosia se numera lua-numera e faʻaaoga ai matauila: tasi mo luga, zero. mo ese.

Binary Stiebitz adder
O Stiebitz, o se foma'i e ala i a'oa'oga, na fesiligia e iloilo uiga fa'aletino o maneta fa'asalalau. E leai sona poto masani i faʻasalalauga ma na amata i le suʻesuʻeina o latou faʻaogaina i Bell telefoni. E le'i umi ae matauina e Siaosi ni mea e tutusa ai nisi o ta'amilosaga ma fa'agaioiga fa'atusa binary. I lona fia iloa, na ia tuufaatasia ai lana galuega faatino i luga o le laulau umukuka.
I le taimi muamua, o le taʻavale a Stiebitz i taʻavale na faʻaosofia ai le fiafia i le pulega a Bell Labs. Ae i le 1938, na fesili ai le ulu o le vaega suʻesuʻe ia Siaosi pe mafai ona faʻaogaina ana calculators mo faʻasologa o numera ma numera lavelave (eg. a + eifea i o le a'a sikuea o se numera leaga). Na aliali mai o le tele o matagaluega faakomepiuta i Bell Labs ua leva ona oi ona e tatau ona latou faʻateleina ma vaevaeina ia numera. O le fa'ateleina o le numera lavelave e tasi e mana'omia ai fa'asologa fa'atusa i luga o le calculator desktop, vaevaega mana'omia 16 gaioiga. Fai mai Stibitz e mafai ona ia foia le faafitauli ma mamanuina se masini masini mo ia faʻatusatusaga.
O le mamanu mulimuli, lea na faʻapipiʻiina i uʻamea e le inisinia telefoni o Samuel Williams, na taʻua o le Complex Number Computer - poʻo le Complex Computer mo le pupuu - ma faʻalauiloa i le 1940. 450 relays na faʻaaogaina mo faʻatusatusaga, o taunuʻuga vaeluaga na teuina i le sefulu faʻamaopoopo ki. O fa'amaumauga na tu'uina ma maua mai i le fa'aogaina o le lola teletype. Bell Labs matagaluega faʻapipiʻi tolu ituaiga teletypes, lea e faʻaalia ai se manaʻoga tele mo le mana faʻaogaina. Relays, matrix, teletypes - i soo se itu o se oloa o le Bell system.
O le itula sili ona lelei a Complex Computer na taia ia Setema 11, 1940. Na tuuina atu e Stiebitz se lipoti i luga o le komepiuta i se fonotaga a le American Mathematic Society i Dartmouth College. Na ia ioe o le a faʻapipiʻi se teletype iina ma se fesoʻotaʻiga telekalafi i le Complex Computer i Manhattan, 400 kilomita le mamao. O i latou e fiafia e mafai ona o atu i le teletype, ulufale i tulaga o le faʻafitauli i luga o le piano ma vaʻai pe faʻapefea i lalo ifo o le minute ona lolomi faʻailoga e le teletype le taunuuga. Faatasi ai ma i latou na tofotofoina le oloa fou o John Mauchly ma John von Neumann, o i latou uma o le a faia se sao taua i le faaauauina o la tatou tala.
Na vaaia e le au auai se vaaiga puupuu o le lalolagi i le lumanai. Mulimuli ane, na matua taugata tele komepiuta ma ua le mafai ai e le au pulega ona tuu i latou e nofonofovale ae o le tagata faaaoga e valu lona auvae i luma o le pulega, ma mafaufau po o le a le isi mea e lolomi. I le isi 20 tausaga o lumanaʻi, o le a mafaufau saienitisi pe faʻafefea ona fausia komepiuta faʻamoemoe lautele o le a faʻatali pea mo oe e tuʻuina atu faʻamatalaga i totonu, e tusa lava pe o loʻo e galue i se isi mea. Ona sosoo ai lea ma le isi 20 tausaga se'ia o'o ina avea lenei faiga feso'ota'iga o komipiuta ma fa'atonuga o le aso.

Stiebitz i tua o le Dartmouth Interactive Terminal i le 1960s. O le Kolisi o Dartmouth sa avea ma paionia i faiga faakomepiuta. Na avea Stiebitz ma polofesa kolisi i le 1964
O se mea e ofo ai, e ui lava i faʻafitauli e foia, Complex Computer, i tulaga faʻaonaponei, e le o se komepiuta. E mafai ona fa'atino galuega fa'atatau ile numera lavelave ma masalo fo'i isi fa'afitauli fa'apena, ae le o fa'afitauli fa'apitoa. Sa le mafai ona faapolokalameina. E le mafai ona ia faia ni taotoga i se faasologa faasolosolo pe fai soo. O se calculator e mafai ona faia ni fa'atatauga e sili atu nai lo ona muamua.
Faatasi ai ma le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, Bell, i lalo o le taʻitaʻiga a Stiebitz, na faia ai se faasologa o komepiuta e taʻua o le Model II, Model III ma le Model IV (Complex Computer, e tusa ai, na faaigoaina o le Model I). O le tele o ia mea na fausia i luga o le talosaga a le National Defense Research Committee, ma sa faauluulu i ai e leai se isi na o Vannevar Bush. Na faʻaleleia e Stibitz le mamanu o masini e tusa ai ma le tele o le faʻaogaina o galuega ma polokalame.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Ballistic Calculator (mulimuli ane Faʻataʻitaʻiga III) na atiaʻe mo manaʻoga o faiga faʻafefe afi. Na faʻaaogaina i le 1944 i Fort Bliss, Texas. O le masini e iai le 1400 relays ma e mafai ona faʻatino se polokalame o faʻatinoga o le matematika e fuafuaina e ala i se faʻasologa o faʻatonuga i luga o se lipine pepa tapuni. O se lipine fa'atasi ai ma fa'amatalaga fa'aoga sa tu'u ese'ese mai, ma fa'amaumauga fa'amaumauga sa tu'u ese'ese. O lenei mea na mafai ai ona vave maua le tau o, mo se faʻataʻitaʻiga, galuega faʻatatau e aunoa ma se faʻatusatusaga moni. Na fausia e le au inisinia Bell ni su'esu'ega fa'apitoa (ta'amilosaga tulimanu) e su'e le lipine i luma/tua ma su'e le tuatusi o le tau o le laulau e mana'omia, tusa lava po'o le a le fa'atatauga. Na iloa e Stibitz o lana komipiuta Model III, kiliki i luga ole ao ma le po, na suia ai le 25-40 komepiuta.

Bell Fa'ata'ita'iga III Fa'a'ave'au Fa'ailoga
O le Ta'avale Fa'ata'ita'i V e le'i toe maua se taimi e va'ai ai i auaunaga faamiliteli. Ua sili atu ona lelei ma mamana. Afai tatou te iloiloina le numera o komepiuta na suia, o lona uiga e tusa ma le sefulu taimi sili atu nai lo le Model III. Ole tele o masini komepiuta ma le 9 afe relays e mafai ona maua faʻamatalaga mai le tele o nofoaga, lea na ulufale ai tagata faʻaoga i tulaga o galuega eseese. O ia nofoaga ta'itasi e tasi le lipine faitau tusi mo fa'amaumauga ma le lima mo fa'atonuga. O le mea lea na mafai ai ona vala'au i vaega laiti mai le lipine autu pe a fa'atatauina se galuega. O le fa'atonuga autu (e masani lava o se fa'atusa o le faiga fa'aogaina) na tufatufaina atu fa'atonuga i masini fa'akomepiuta e fa'atatau i lo latou avanoa, ma e mafai e polokalame ona fa'atino lala fa'apitoa. Ua le toe na o se calculator.
Tausaga o Vavega: 1937
O le tausaga 1937 e mafai ona manatu o se suiga i le talafaasolopito o komepiuta. I lena tausaga, na matauina ai e Shannon ma Stibitz mea e tutusa ai le va o taʻavale faʻasalalau ma galuega o le matematika. O nei suʻesuʻega na taʻitaʻia ai Bell Labs e fatuina se faasologa o masini numera taua. O se ituaiga - po'o le suitulaga fo'i - ina ua avea se telefoni fa'atauva'a, e aunoa ma le suia o lona tino, ua avea ma fa'ata'ita'iga o le matematika ma le fa'atatau.
I le tausaga lava lea i le lomiga o Ianuari o le lomiga Taualumaga a le London Mathematic Society lomia se tala a le ali’i mathematician Peretania Alan Turing “On numera computable in relation to "(I luga o Numera Faʻatusatusa, Faatasi ai ma se Talosaga i le Entscheidungsproblem). Na faʻamatalaina se masini komepiuta lautele: na finau le tusitala e mafai ona ia faia ni gaioiga e tutusa lelei ma gaioiga a tagata komepiuta. O Turing, o le na ulufale i le aʻoga faʻauʻu i le Iunivesite o Princeton i le tausaga talu ai, sa faʻafiafiaina foʻi i taʻaloga taʻavale. Ma, pei o Bush, e popole o ia i le faʻatupulaia o le taufaamatau o taua ma Siamani. O lea na ia faia ai se galuega fa'ata'ita'i i le itu—o se fa'atele fa'alua e mafai ona fa'aoga e fa'ailoga ai feso'ota'iga a le militeri. Na fausia e Turing mai ta'avale na fa'aputuina i le faleoloa masini a le iunivesite.
I le 1937 foi, sa mafaufau Howard Aiken e uiga i se masini komepiuta otometi fuafuaina. O se tama a'oga fa'au'u fa'ainisinia eletise a Harvard, na faia e Aiken lana vaega talafeagai o fa'atusatusaga e fa'aaoga ai na'o se calculator masini ma tusi lolomi o laulau numera. Na ia tuuina mai se mamanu e aveesea ai lenei faiga masani. E le pei o masini fa'akomepiuta o lo'o i ai nei, sa tatau ona fa'agasolo fa'agasologa ma fa'ata'amilomilo, fa'aaogaina fa'ai'uga o fa'atatauga muamua e fai ma fa'aoga i le isi.
I le taimi nei, i le Nippon Electric Company, o le inisinia o fesoʻotaʻiga Akira Nakashima sa suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o taʻavale ma le matematika talu mai le 1935. Mulimuli ane, i le 1938, na ia fa'amaonia tuto'atasi ai le tutusa o ta'amilosaga fa'asalalau i le algebra Boolean, lea na maua e Shannon i le tausaga na muamua atu.
I Perelini, o Konrad Zuse, o se tasi sa avea muamua ma enisinia vaalele ua vaivai i le tele o fua faatatau e manaomia i le galuega, sa sailia ni tupe e fausia ai se komepiuta lona lua. Na le mafai ona ia faʻaogaina lana masini masini muamua, le V1, e galue ma le faʻalagolago, o lea na ia manaʻo ai e fai se komepiuta feaveaʻi, lea na ia fausia faʻatasi ma lana uo, enisinia fesoʻotaʻiga o Helmut Schreyer.
O le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga telefoni, faʻamatalaga e uiga i le matematika, o le manaʻo o mafaufau malamalama e faʻaumatia galuega faʻafefe - o nei mea uma e fesoʻotaʻi ma taʻitaʻia ai le manatu o se ituaiga fou o masini talafeagai.
Tupulaga ua galo
O fua o mea na maua ma atinaʻe o le 1937 sa tatau ona matua mo ni nai tausaga. Na faamaonia le taua o le fetilaisa sili ona malosi, ma i lona oʻo mai, na amata ona faʻaalia komepiuta feaveaʻi i soʻo se mea e iai le tomai faʻapitoa talafeagai. Na avea le fa'atatau o le matematika ma ta'a mo vine o le inisinia eletise. O ituaiga fou o masini komepiuta e mafai ona fa'apolokalameina na alia'e mai—le ata muamua o komepiuta fa'aonaponei.
I le faaopoopo atu i masini a Stiebitz, e oo atu i le 1944 ua mafai e le US ona mitamita i le Harvard Mark I/IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC), o se taunuuga o le talosaga a Aiken. O le igoa faalua na tulaʻi mai ona o le faʻaleagaina o sootaga i le va o aʻoga ma alamanuia: o tagata uma na latou maua aia tatau i le masini. Na fa'aogaina e le Mark I/ASCC ia ta'avale fa'atonu, ae o le fa'asologa autu o numera na fa'avae i luga o le fausaga o masini calculators IBM. O le taavale na faia mo manaoga o le US Bureau of Shipbuilding. O lē na suitulaga ia te ia, o le Mark II, na amata galue i le 1948 i se nofoaga o suʻega a le Neivi, ma o ana galuega uma na faʻavae atoa i luga o relay—13 relays.
I le taimi o le taua, na fausia ai e Zuse le tele o komepiuta feaveaʻi, ua atili lavelave. O le faʻaiʻuga o le V4, lea, e pei o le Bell Model V, na aofia ai faʻatulagaga mo le valaʻau o subroutines ma faʻatino lala tulaga. Ona o le le lava o meafaitino i Iapani, e leai se tasi o mamanu a Nakashima ma ona uso a tagata na iloa i uʻamea seia oʻo ina toe malosi le atunuu mai le taua. I le vaitau o le 1950, na faʻatupeina e le Matagaluega fou o Fefaʻatauaʻiga i Fafo ma Alamanuia le fausiaina o masini e lua, o le lona lua o se sauʻai ma 20 afe relays. Fujitsu, lea na auai i le foafoaga, ua atiina ae ana lava oloa faapisinisi.
O aso nei ua toetoe a galo atoa nei masini. E na'o le tasi le igoa e manatua - ENIAC. O le mafuaaga o le galo e le fesootai ma lo latou lavelave, po o gafatia, po o le saoasaoa. O mea fa'atatau ma fa'atatau o fa'a'avega, na maua e saienitisi ma tagata su'esu'e, e fa'aoga i so'o se ituaiga masini e mafai ona fai ma sui. Ma o lea na tupu ai se isi masini faapena na maua - faaeletoroni o se ki e mafai ona galue faaselau taimi e sili atu le saoasaoa nai lo le fa'ailoga.
O le taua o le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le tala faasolopito o komepiuta e tatau ona manino. O le taua sili ona mataʻutia na avea ma faʻamalosi mo le atinaʻeina o masini eletise. O lona faʻalauiloaina na faʻasaʻoloto ai punaoa e manaʻomia e foia ai faʻaletonu manino o suiga eletise. O le nofoaiga o komepiuta eletise e leʻi umi. E pei o le Titans, na faatoilaloina i latou e a latou fanau. E pei o relays, o suiga fa'aeletoroni na tula'i mai i mana'oga o pisinisi tau feso'ota'iga. Ma ina ia iloa po o fea na sau ai, e tatau ona tatou toe faʻafoʻi lo tatou talafaasolopito i se taimi i le vaveao o le leitio.
puna: www.habr.com
