
Muamua, o se upusii (matua umi, ae taua tele, lea ou te sii maia i le faapuupuuga):
“A o ulufale atu le lalolagi i se vaitau fou, ua matua tumu ma faanatinati. O le atinaʻe sili ona vave na tupu i totonu o taulaga tetele e pei o Lonetona, Paris, Niu Ioka ma Chicago ... ma le afa o le faʻaopoopoga na tupu i le luasefulu tausaga mulimuli o le seneturi. Peitaʻi, a o feoaʻi nei tagata toʻatele (faatasi ai ma a latou meatotino) mai lea nofoaga i le isi, na tulaʻi mai ai se faafitauli. O auala autu o felauaiga ua mafua ai le tele o aʻafiaga, ua lauiloa i le tamaoaiga o mea e le lelei i fafo: o nei mea e aofia ai le faʻaogaina o feoaiga, maualuga tele o inisiua ma le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi i luga o le auala e mafua ai le faʻaleagaina ... , e lamatia ai le siosiomaga ma le soifua maloloina o tagata.
E te manatu o loo tatou talanoa e uiga i taavale? E leai se mea faapena. O loʻo matou talanoa e uiga i solofanua... I le amataga o le 200th seneturi, e tusa ma le 17 afe solofanua o loʻo galulue i le Aai o Niu Ioka naʻo ia - e tusa ma le tasi solofanua mo tagata uma e XNUMX...
O taavale toso solofanua na faatumulia ai auala, ma afai e gau le vae o se solofanua, e masani lava ona fasia i le taimi lava lena. Na mafua ai ona toe tolopo. O le tele o tagata e ana solofanua na fa'atauina ni inisiua (e puipuia ai mai le taufaasese) na saunia mo le fasiga o le manu e se isi vaega. O lona uiga e tatau ona fa'atali le tagata e ana le falema'i se'i taunu'u mai leoleo, foma'i manu, po'o le ASPCA (American Society Against Cruelty to Animals). Ae e oo lava ina ua uma le oti o le manu, e leʻi taofia le tumutumu. Na tusi Eric Morris, o se tagata poto faapitoa i mea tau taavale: “E matuā faigatā ona faaaogā solofanua mate. “O le iʻuga, e masani ona faatalitali le ʻau teufale seʻia pala tino oti, ona faigofie ai lea ona ili ma aveese.”
O le pisapisao o taavale toso ma le paʻu o atigivae na matuā feita ai ma lē mautonu ai tagata ma i nisi aai sa faasā ona tietie i solofanua... Sa matuā faigofie ona lavea i se solofanua po o se taavale toso... I le 1900, e 200 tagata Niu Ioka na maliliu ai. ona o faʻalavelave e aʻafia ai solofanua, poʻo le tasi mo le 17 afe tagata. I le 2007, e 274 tagata Niu Ioka na maliliu ona o faalavelave tau taavale (tasi i le 30). O lona uiga i le 1900, e toetoe lava faaluaina le oti o se tagata Niu Ioka ona o le lavea i se solofanua nai lo se faalavelave tau taavale i aso nei...
O le tulaga sili ona leaga o le otaota. O le averesi o solofanua e maua mai pe tusa ma le sefulu kilokalama o otaota i le aso. 200 afe solofanua e sili atu i le lua afe tone. O aso uma, fitu aso o le vaiaso... Sa lofia ala o le aai e pei o ni kiona. I le tau mafanafana, na oso a'e le manogi leaga i le lagi. Ina ua oo mai le vaitau timuga, sa lolovaia e tafega o otaota solofanua ala savali ma faatumulia ai fogafale i lalo o fale e nonofo ai... O le otaota o lo o taatia i luga o auala sa matua afaina ai le soifua maloloina. Na latou saunia se nofoaga e fafaga ai le faitau piliona o lago lea e salalau ai le tele o faamaʻi mataʻutia. Na sasaina e iole mauga o lapisi mo fatu o oat e le'i fa'afefeteina ma toega o isi mea'ai a solofanua - lea, i le ala, ua fa'ateleina le taugata ona o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i o solofanua ma le mana'oga fa'atasi. E leai se tasi na popole i le vevela o le lalolagi i lena taimi, ae ana tupu, semanu e avea le solofanua ma fili lautele numera tasi ona o otaota e faʻaosoina le methane, o se kasa vevela sili ona malosi.
E foliga mai ua oo le lalolagi i se setete e le mafai ai ona ola aai pe leai foi ni solofanua.
Ma sa faafuasei ona mou atu le faafitauli. E leʻi faia lenei mea ona o gaoioiga a le malo po o le fesoasoani a le Atua. O tagata o le taulaga e leʻi faʻatulagaina ni gaioiga faʻaagafesootai pe faʻamalosia le taofiofia, mumusu e faʻaaoga le solofanua. O le faʻafitauli na foia e ala i tekinolosi faʻafouina ... Na mou atu solofanua mai auala faʻafetai i le oʻo mai o le eletise eletise ma le taavale. O nei masini uma e lua na faʻaitiitia ai otaota ma sili atu ona lelei le galue. E taugofie le faʻatau ma faigofie ona ave nai lo se solofanua, o le taʻavale ua taʻua o se faʻaola siosiomaga. O tagata nofoia o aai i le salafa o le lalolagi na iu lava ina mafai ona manava loloto e aunoa ma le uuina o latou isu i o latou tamatamailima ma toe faaauau lo latou ala i luga o le auala o le alualu i luma.
O le tala, o le mea e leaga ai, e le gata ai iina. O vaifofo na faʻaolaina ai le lalolagi i le XNUMXth seneturi na amata ona tuʻuina atu lamatiaga i le isi seneturi: o taʻavale ma taʻavale eletise e iai a latou lava mea leaga i fafo. O le fa'aosoina o le carbon monoxide mai le sili atu i le piliona ta'avale ma le afe ma afe o fale eletise e fa'amu koale i le gasologa o le seneturi o lo'o fa'amafanafanaina ai le ea o le Lalolagi. E pei lava o otaota o solofanua i se taimi na amata ai ona faamataʻuina le malo, o lea ua tupu foi le mea lava lea e tasi ona o gaoioiga a tagata.
O Martin Weitzman, o se tagata suʻesuʻe i le tamaoaiga o le siʻosiʻomaga i le Iunivesite o Harvard, na ia fuafuaina e iai le 5 pasene le avanoa o le a maualuga tele le vevela o le lalolagi ma o le a "faaumatia ai le Planet Earth e pei ona tatou iloa." I nisi o liʻo - mo se faʻataʻitaʻiga, i le aufaasālalau, e masani ona fiafia e talanoa e uiga i ni faʻaaliga faʻapitoa - o lagona faʻatauvaʻa e sili atu.
E le tatau ona faateia i tatou i lenei mea. Pe a lē saʻo i luma o tatou mata le vaifofō o se faafitauli, e masani ona tatou talitonu e leai se vaifofō o le faafitauli. Ae ua faailoa mai e le talafaasolopito ia i tatou i lea taimi ma lea taimi e sese na manatu.
O tagata soifua...e iai se tomai mata'ina e su'e ai fofo fa'atekonolosi i fa'afitauli e foliga mai e faigata, ma e ono tupu lenei mea i le tulaga o le vevela o le lalolagi. O le manatu iinei e le o le laitiiti po o le tele o le faafitauli. O le atamai o le tagata... e tupu pea i taimi uma. E sili atu le faʻamalosia o tala fou e faʻapea o fofo faʻatekonolosi e masani ona sili atu ona faigofie (... taugofie) nai lo le mafaufauina o perofeta o mala.
...O le mea e ese ai, ua toe si’itia foi le tau o otaota o solofanua, ma o lea na liliu atu ai le au e ona se tasi o faatoaga i Massachusetts e lei mamao atu i leoleo ma talosagaina le taofia o se tuaoi o lo o ao mai otaota i lo latou teritori. Faaalia e le tuaoi, o lenei le malamalama na mafua ona o le mea moni na faatagaina o ia e le pule muamua o le faatoaga e faia lenei mea. Peita'i, e le'i ioe le pule fou i lea tulaga ma sa ia talosagaina ai se totogi e $600 mo le otaota na aoina.
O ai na avea ma tuaoi lenei - e fiafia i otaota? E leai se isi ae na o Martin Weizmann, o le tamaʻitaʻi o le tamaoaiga na tuʻuina atu le faʻamatalaga taufaafefe o le vevela o le lalolagi.
"Faʻafetai," na tusi atu ai se tasi o paaga ia Weizmann ina ua taia le tala i nusipepa. “O le to’atele o le aufaipisinisi ou te iloa o tagata e fa’atau atu mea leaga.” Ma e foliga mai ua na o oe lava e faaulufale mai i totonu o i latou.”
Steven D. Levitt ma Stephen J. Dubner "Superfreakonomics" (o le sipelaga muamua ma faailoga o le tagata faaliliu o loo faasaoina).
O se pseudo-epigraph maualuga mai le Iunivesite o Chicago super-economist Steven Levitt.

Ua faaleaogaina le apocalypse. Ae ui i lea, pei o isi filifiliga uma mo le "iuga o le lalolagi," e amata i le tele o tagata ma le leai o ni meaʻai, ma faaiʻu i le le lava o punaoa faanatura poʻo le vai inu.
E manino lava pe aisea ua faalēaogāina ai apocalypses lotu-o latou aso ua setiina i le tele o taimi o le isi alaga a le "luko" e le toe faʻalavelave ai se tasi. I le taimi lea, na le toe avea le lagi ma vanimonimo, ma o le mafuaaga o le "pa tele" na avea ma atua. O le talanoaina o lenei autu e, e moni lava, malie ma e oʻo lava i "si mea mataga."
Ae o manatu taʻutaʻua e uiga i le le lava o le vai (ma "taua o vai"), e uiga i le vevela o le lalolagi (ma le "auoi, mataʻutia, mataʻutia, atonu o le a alu tagata uma i ana") e manaia tele e faʻasalalau.
O le mea sese autu o faʻasaienisi uma poʻo faʻasaienisi faʻasaienisi vavalo apocalyptic e tasi le faʻaletonu tele. Ua fesuia'i.
Sa i ai se saienitisi (lelei ma atamai) - Thomas Malthus. E tusa ai ma faʻamaumauga o loʻo ia faʻaaogaina mai tausaga ua tuanaʻi, na ia tuʻuina atu se suʻesuʻega mo le FUTURE CENTURES talu ai ona o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi vave atu nai lo le aofaʻi o meaʻai na faia e le tagata, ona ... toilalo ma faʻalavelave. (O lenei mea e matua tutusa lava ma le "" pe a le amanaʻiaina faʻamatalaga e le o iai.)
E tusa lava pe leai se isi mea na faia e Malthus i lona olaga (ma na ia faia), sa tatau lava ona tatou faafetai atu ia te ia mo lenei mea sese na o ia. O le atamai (e aunoa ma se faʻalavelave) na ola Malthus i le amataga o le suiga o pisinisi. E oo lava, ae lei amataina. Ma sa le mafai ona ia muai vaʻaia le oʻo mai o palau, poʻo fetilaisa, poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi, poʻo auala faʻavae mo le faʻateleina o le aofaʻi o meaʻai. I luma o Malthus, mo le tele o seneturi ma le afe tausaga na suatia ai e tagata solofanua ma faʻafefeteina i otaota.
Ae ui i lea ... o le alualu i luma faasaienisi sa (ma o) ma o valoʻaga a Malthus na foliga mai e sese, e ui lava o latou siʻuleo o loʻo lauiloa pea i le "vaega le lelei o le aʻoaʻoina o le faitau aofaʻi." Ae ui i lea, e pei o le manatu o le La e taamilo i le lalolagi.
O le mea malie, o valo'aga fa'apocalyptic mulimuli ane a saienitisi, pseudoscientists ma ecologists latou te faia le mea sese lava e tasi. Latou te le amana'ia le vete o le atina'eina o le faasaienisi ma le alualu i luma faatekinolosi.
E faigata ona tuuaia i latou i lea mea, aua o lo latou manatu lea. Ae e faigofie lava ona tuuaia se tasi i le sasaina o le ita, e tutusa lelei lava ma le ita lotu. Ma o hysterics e manino lava e le fetaui ma saienitisi.
Aisea e tatau ai i tagata aʻoaʻoina, o ē iloa le "Malthus sese" ma ua matauina le alualu i luma faasaienisi ma tekinolosi o le selau tausaga talu ai, e sasaina ai le le mautonu? O le a le fa'amoemoe e fa'alili ai tagata si'osi'omaga? O le a le mea o loʻo i tua oa latou valoʻaga, e ese mai i le mataupu o le mauaina o se paketi mo le isi faʻamaʻi poʻo le "taui" mai le alamanuia?
O lea. I le senituri lona 20, na valoia ai le faaitiitia o minerale, suiga o le tau, ma le lē lava o le vai. O nei valo'aga uma na fa'aalia o ni apocalypses.
Ia... a o minerale, o le apocalypse lea na faʻatulaga mo le 1970... e leʻi toe faʻataunuʻuina le valoʻaga. O mea uma lava ona o le "sese o le taimi ua tuanaʻi" e tasi na i ai i le faʻatusatusaga a Malthus. Muamua, na maua ma atiina ae ni tupe teu fou, na faia ni auala fou e aveese ai, ma na fausia ai tekinolosi e teu ai le malosi. Ma o aso nei e manino lava e tele atu minerale faʻaagaaga nai lo le manaʻomia e tagata ... aua latou te manaʻomia i latou ma itiiti ifo. O matauila moli e faʻaitiitia ma faʻaitiitia le eletise, fale ma alamanuia ua faʻateleina le malosi o le malosi, ma o isi auala e faʻatupuina ai le malosi o loʻo faʻamalosia (la, matagi, sami, ma isi). O otaota e lafo mo le toe fa'aaogaina.
O le mea moni, o le a lava lea e fa'aleaogaina ai le apocalypse o le tau. Ae e leʻi tupu lenei mea. Ma o lenei mea e ui lava i le mea moni o le tau i luga o le lalolagi ua suia i le tele o taimi, e faalagolago i se tulaga sili atu i luga o le tulaga o le lalolagi e faatatau i le La, gaoioiga a le la, galu o le sami, le gaioiga o papatusi lithospheric, ma le volcanic activity. O gaoioiga a tagata, pe a faatusatusa i nei malosiaga, e matua faatauvaa lava. O le tagata, o le mea moni, sa i ai se aafiaga le lelei i le siosiomaga i le lua seneturi talu ai (ae ui i lea, o le tele o toafa i Sasaʻe Tutotonu na aliali mai foi o se taunuuga o gaoioiga leaga a tagata anamua). Ae ui i lea ... o lenei mea leaga e fesoʻotaʻi ma le puna o le malosi, ma ua suia nei. Ma o lenei na taʻua i luga.
O le a la le mea e sili atu le atamai? E tatau ona tatou faʻaaluina tupe i luga o le le mautonu o saienitisi o le tau ma le siosiomaga, pe sili atu ona aoga le fausiaina o le tele o le la poʻo le matagi malosi i lenei tupe, fesoasoani i le suiga o pisinisi ma tagata mai afi afi i totonu i afi eletise ma taavale eletise? Ae ui i lea, ona le maua lea e le "siosiomaga hysterics" le tupe.
Fa'ai'uga. Latou te le fiafia lava i le tau. Latou te fiafia i le faʻatupeina.
O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faia e Elon Musk le tele o mea e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le natura mai le gaioiga a tagata nai lo le tuʻufaʻatasia uma o le siosiomaga ma le au faʻamaʻi na latou auai.
O le apocalypse fou o le vai. Ma o le a le tupu foi. Ma o le mafuaaga e tutusa lelei lava. O gaosiga, o le a mama ona e sili atu le aoga, o le a faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le vai, o le a maua mai le malosi mai puna mama, o le a faʻafouina nofoaga o togafitiga, o le a faʻaleleia tekinolosi faʻasao vai (ona e aoga), o le a faʻapipiʻi masini faʻapitoa i nofoaga matutu. e fai ai vai inu mai le ea, i le gataifale, ma isi. Desalination ma le faamamaina e ala i le osmosis reverse, ma isi mea o le a faʻaaogaina i vaega ... ma o le apocalypse o le a le toe tupu.
Fa'ai'uga. Afai e te le maua le hysterical, ae mafaufau ma foia le faafitauli, o le a lava le malosi, vai, meaai, fanua, ma i se tulaga lautele mea uma mo tagata uma. Ma o le a iai pea nisi. Ma o le natura foi o le a mama. I se tulaga lautele, "o le a lelei mea uma."
Mo i latou uma na faitau seia oo i le faaiuga - “Faafetai tele lava.”
Ata tusi: .
PS Le au faitau pele, ou te fai atu ia te oe ia manatua o le "O le faiga o felafolafoaiga e sili atu le taua nai lo le mataupu o le polemic. E suia mea, ae o sitaili e faatupuina ai le malamalama.” (Grigory Pomerantz). Afai ou te lei tali atu i lau faamatalaga, o lona uiga e i ai se mea o faaletonu i le faiga o lau finauga.
PS 2. Ou te faatoese atu ia i latou uma na tusia se faamatalaga atamai, ae ou te leʻi taliina. Afai e te manaʻo pea e maua se tali ma talanoaina le tusiga, e mafai ona e tusi mai ia te aʻu se savali patino. Ou te tali atu ia i latou.
PS 3. O le a ou le faʻamatalaina foi le finauga e uiga i le "tulaga tutasi o faʻataʻitaʻiga" e pei o se taumatematega, aua i totonu o se tusiga tele tele o nisi faʻataʻitaʻiga faaopoopo o le a le faʻamaonia ai le au faitio e faʻalagolago i le "singularity" finauga, e pei lava ona latou le talitonuina. e ala i le numera tele o faʻataʻitaʻiga i le tusiga ""po o le tele o faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu i totonu o le tusi o le a le faʻamaonia"(mulimuli i le sootaga - o se otootoga puupuu ma se lomiga faaeletonika mo downloading), e ui lava i tua atu o nei taseni taitasi o loo i ai le faitau selau ma afe o faataitaiga mai galuega a le aufaipisinisi taʻutaʻua o loo taʻua i le tusi.
PS 4. Fa'amolemole talanoa fa'atasi ma ia finauga a Steven Levitt, ae le o le tusitala o le tusiga. O loʻo maua faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi i luga o le upega tafaʻilagi a le Iunivesite o Chicago. Na te tuuina mai foi le tele o finauga e lagolagoina ai lona manatu i le tusi faasaienisi lauiloa "Superfreakonomics".
puna: www.habr.com
